Pitanja i odgovori

 

  • Nakon uvođenja novih spremnika za odvajanje otpada na kućnom pragu - što svakako pozdravljam , uputila sam upit vezano za pitanje zbrinjavanja staklenog otpada i do danas nisam dobila nikakav odgovor. Upit se odnosi za područje Ulice kralja D. Zvonimira u čijoj se blizini ne nalazi spremnik za stakleni otpad, pa stanari ( Zvonimirova 21 ) isti odlažu na podu smetlarnika u zgradi. Na zelenoj površini ispred zgrade postoji veliki spremnik za papir, koji s obzirom na novi način zbrinjavanja smatram više ni nema svrhu, pa predlažem da se isti zamijeni velikim spremnikom za staklo.
  • Pohvala za novi pristup u zbrinjavanju otpada. Problem je još uvijek nedostatak spremnika za stakleni otpad, te stanari isti odlažu na podu smetlarnika stambene zgrade u Ul. kralja D. Zvonimira 21.

Određeni broj kontejnera za staklo je uslijed manipulacije uništen te je postupak nabave ovih kontejnera u tijeku. Do dovršetka postupka nabave namjera nam je preurediti kontejnere za papir kojih trenutno imamo više, obzirom su korisnicima podijeljene posude za papir i PET I MET ambalažu.  

  • Postaviti više kontejnera na sabirnim mjestima za staklo, papir i ostalo - izraditi tzv. zelene otočiće ispred stambenih zgrada te u njih koncentrirati sve te posude, kako bi bile dostupne svim stanarima.

Kako je u tijeku podjela posuda za odvojeno prikupljanje papira, i PET i MET ambalaže za vlasnike individualnih stambenih objekata za odvojeno prikupljanje ovog otpada na „kućnom pragu“ odnosno obračunskom mjestu korisnika (zagradama su ove posude već podijeljene) neće se dodatno postavljati više kontejnera na javnim površinama, osim možda za staklo.

  • Svi korisnici nemaju istu količinu smeća. Nije u redu da domaćinstvo s jednim članom plaća jednako kao i oni čije se smeće prelijeva preko kante. Smatram da bi diferencijacija doprinijela većoj svijesti o smeću, recikliranju i općenito proizvodnji manje smeća što bi i Vašoj tvrtki donijelo više zelenih bodova.

Prema važećoj Odluci  o načinu obavljanja usluga postupanja s komunalnim otpadom i načinu obračuna troškova usluga postupanja s komunalnim otpadom na području Grada Velike Gorice (www.vgcistoca.hr) domaćinstva s jednim članom u individualnim stambenim objektima imaju pravo na popust  od 30% na cijenu usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada dok se u objektima kolektivnog stanovanja usluga ionako obračunava po članu domaćinstva te nema osnova za primjenu ovog  popusta.

Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom, (NN, 50/2017) koja je stupila na snagu 01.11.2017. godine, promijenjeni su uvjeti obavljanja ove usluge te je broj članova domaćinstva jedan od elemenata koji Uredba pri obračunu cijene usluge uzima u obzir za individualne stambene objekte. S tim u vezi ističemo da od dana stupanja na snagu Uredbe teče rok od 3 mjeseca u kojem su jedinice lokalne samouprave donijeti odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada za područje pružanja usluge odnosno u konkretnom slučaju za područje grada Velike Gorice. U daljnjem roku od 6 mjeseci mora se ustrojiti evidencija  koja sadrži podatke o korisniku usluge i podatke o vrsti usluge koju korisnik koristi, a u roku od godine dana od dana stupanja na snagu Uredbe mora se uspostaviti sustav koji će omogućavati  evidenciju datuma, broja primopredaja otpada i dokaz o izvršenoj usluzi u obračunskom razdoblju kada je sukladno odluci (koju, kao što je već napomenuto mora donijeti jedinica lokalne samouprave) kao kriterij količine otpada određen volumen spremnika i broj pražnjenja.

  • Zašto nema odvoza glomaznog otpada po gradskim kvartovima? Jako loša odluka. Cijena usluge je ista, a mi moramo sami voziti, ili jednom u godini dana dobiti prijevoz otpada do težine 150 kg. Strahovito loša odluka. Razočaranje ste veliko.

Glomazni otpad se odvozi jedanput godišnje iz gradskih četvrti i iz mjesnih odbora s područja grada Velike Gorice prema rasporedu objavljenom na www.vgcistoca.hr. Ujedno napominjemo da svaki korisnik ima pravo jedanput godišnje na besplatnu uslugu odvoza glomaznog otpada sa svoje nekretnine, uz prethodnu telefonsku najavu/narudžbu usluge u Djelatnosti sakupljanja i odvoza komunalnog otpada i uz uvjet da nema neplaćenih računa za uslugu sakupljanja i odvoza komunalnog otpada.

  • Zašto nema posuda za odlaganje organskog otpada, baterija, elektroničkog otpada? Odvoz plastike, metala i papira je povremen i nedovoljno čest.

Biorazgradivi otpad će se u skladu s već  spomenutom Uredbom prikupljati od korisnika na način da će vlasnici individualnih stambenih objekata moći koristiti ili kompostere ili posude za biootpad, dok će u zgradama biti postavljene posude za biootpad. 

Postupanje s baterijama, elektroničkim otpadom, bojama, lakovima, stiroporom i ostalim problematičnim otpadom regulirano je posebnim pravilnicima za svaku pojedinu vrstu otpada.  Zbog njihovih opasnih ili problematičnih svojstava ove se vrste otpada ne smiju prikupljati na javnim površinama te će kao i do sad biti prikupljane u reciklažnim dvorištima.

  • Proizvoljno ste odredili minimalni zaduženi volumen po korisniku koji višestruko premašuje stvarnu količinu proizvedenog otpada. Zakon o gospodarenju otpadom ne poznaje termin „zaduženi volumen spremnika“, već je njime jasno definirano da je korisnik usluge dužan snositi troškove razmjerno količini otpada koji je predao davatelju usluge.

Minimalni volumen (posuda od 120 litara) koji je za korisnike na području grada Velike Gorice propisan Odlukom  o načinu obavljanja usluga postupanja s komunalnim otpadom i načinu obračuna troškova usluga postupanja s komunalnim otpadom na području Grada Velike Gorice (www.vgcistoca.hr) nije određen proizvoljno već je isti određen s obzirom na količine otpada koje se godišnje zbrinu na odlagalištu neopasnog otpada Mraclinska Dubrava, broju stanovnika grada Velike Gorice, prosječnom broju članova domaćinstava u individualnim stambenim objektima u Velikoj Gorici, (obzirom se točan broj članova domaćinstva u kućama ne može utvrditi, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku taj broj je iznosio 3,4 člana domaćinstva), dok je za korisnike u objektima kolektivnog stanovanja broj članova domaćinstva svakog pojedinog korisnika poznat obzirom su podatke o broju članova domaćinstava dostavljali predstavnici suvlasnika stambenih zgrada. 

Primjenom parametra količine otpada koja se godišnje zbrine na odlagalištu i broja stanovnika na području grada Velike Gorice došlo se do količine od 5 litara po osobi proizvedenog otpada na području grada Velike Gorice.

Obzirom svaki vlasnik individualnog stambenog objekta (kuće) mora imati najmanje posudu od 120 l, a cijena usluge za posudu od 120 l za područje dva odvoza tjedno iznosi 100,52 kn, a za područje jednog odvoza tjedno iznosi 60,89 kn utvrđeni su određeni korekcijski faktori tako da se korisnicima koji žive sami u kući osnovna cijena umanjivala za 30 %, a korisnicima gdje su u kući dva člana domaćinstva , oba starija od 60 godina osnovna cijena umanjuje se za 20 % dok se  primateljima  stalne novčane naknade Centra za socijalnu skrb osnovna cijena umanjivala za 50% (uz predočenje odgovarajućih dokaze pri podnošenju zahtjeva za umanjenje cijene).

 U objektima kolektivnog stanovanja (zgrade) nije bilo potrebe za primjenom ovih korekcijskih faktora pri obračunu cijene usluge obzirom se u zgradama ona obračunava prema (stvarnom, a ne prosječnom) broju članova domaćinstva korisnika usluge. 

Stupanjem na snagu Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom jedinice lokalne samouprave dužne su u roku od 3 mjeseca od njena stupanja na snagu donijeti odluku kojom će gospodarenje otpadom urediti na način propisan Uredbom te će u tom smislu i usluga sakupljanja i odvoza miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada biti u većoj mjeri individualizirana odnosno prilagođena zahtjevima korisnika s napomenom da je i Uredbom predviđen minimum usluge koji je obvezan za sve korisnike i koji će korisnici morati koristiti.

  • Kako se korisnik može prijaviti za dobivanje kompostera za biološki otpad ?

Prijaviti se može na obrascu Ankete o zainteresiranosti korisnika na našoj Internet stranici.

  • Tko snosi troškove nabave kompostera ?

Komposteri su za korisnike besplatni a nabavljeni su sredstvima Grada Velike Gorice i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

  • Mogu li oni koji nisu dobili komposter, naknadno ga još uvijek zatražiti ?

Svi koji nisu u prvoj anketi iskazali interes za komposter i nisu ga dobili, mogu ispuniti obrazac Ankete i zatražiti komposter.

  • Može li korisnik dobiti dva ili više kompostera ?

Svaki korisnik dobiva jedan komposter.

  • Dostavlja li VG Čistoća komposter na kućnu adresu korisnika ?

Da.

  • Može li se dobiti veći komposter ?

Ne komposteri su tipizirani, zapremine 360 l.

  • Skuplja li VG Čistoća proizvedeni kompost ili se može koristiti za vlastitu uporabu ?

VG Čistoća ne skuplja proizvedeni kompost, korisnici koriste svoj kompost za vlastitu uporabu.

  • Postoje li pisane upute kako treba koristiti komposter ?

Svi korisnici prilikom preuzimanja kompostera dobiju i pisani vodič za kućno kompostiranje.

  • Mogu li i korisnici koji žive u stanu u više-stambenoj zgradi dobiti komposter ?

Ne, komposteri se postavljaju u dvorištu obiteljskih kuća.

  • Može li se dobiveni komposter vratiti ako korisnik više ne želi kompostirati ?

Da.

  • Postoji li mogućnost smanjenja cijene za korisnike koji kompostiraju biološki otpad ?

Donošenjem Uredbe o komunalnom otpadu od strane Vlade Republike Hrvatske definirat će se i nove cijene.

 

                                     NAJČEŠĆA PITANJA 

U VEZI SUSTAVA SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

 

  • Mogu li se Odlukom delegirati obveze na drugo tijelo?

Ne, jer je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 3/17) nadležnost za donošenje Odluke dodijeljena predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave, međutim prije donošenja Odluke, moguće je uvažiti prijedloge, ishoditi stručna i druga mišljenja i sl.

  • Mogu li se za različite skupine korisnika odrediti različite cijene obvezne minimalne javne usluge?

Odredbama članka 30. stavka 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 3/17), definiran je korisnik usluge kao vlasnik nekretnine, odnosno vlasnik posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge. Člankom 30. stavkom 6. alinejom 3. Zakona propisano je da je korisnik usluge (svaki korisnik usluge) dužan snositi troškove gospodarenja komunalnim otpadom razmjerno količini otpada kojeg je predao davatelju javne usluge, pri čemu navedena obveza nije propisana „skupini korisnika“. Diferencijacija korisnika usluge, ukoliko se radi, ne smije biti u suprotnosti sa definicijom „obvezne minimalne javne usluge“ iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“, broj 50/17), odredbama o svrsi sustava sakupljanja komunalnog otpada iz članka 2. Uredbe te posebnog propisa o suzbijanju diskriminacije. 

  • Kako se utvrđuje zakonitost Odluke? (smijemo li u Odluci napisati .. ?)

Odluka je opći akt, a ocjenu zakonitosti općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba koje imaju javnu ovlast, te pravnih osoba koje obavljaju javnu službu, u nadležnosti je Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske (članak 3. stavak 2. i članak 83.-88. Zakona o upravnim sporovima). Nadalje, članak 79. stavak 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17) propisuje da nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina, gradova i županija obavljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.

  • Mogu li se umjesto spremnika za reciklabilni otpad koristiti vrećice?

Člankom 3. stavkom 1. točkom 9. Pravilnika o gospodarenju otpada („Narodne Novine“, broj 117/17) definiran je primarni spremnik kao posuda, kanta, kanistar, kontejner, bačva, kutija, vreća i drugi odgovarajući spremnik koji sprečava rasipanje, razlijevanje i/ili ispuštanje otpada u okoliš, pa time vrećica koja sprječava rasipanje, razlijevanje i/ili ispuštanje otpada u okoliš može se smatrati spremnikom, a standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada određuju se Odlukom o načinu pružanja javne usluge sukladno članku 30. stavku 7. alineji 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 3/17).

  • Moraju li se korisnicima usluge kojima su podijeljeni komposteri osigurati i dodani spremnici za biorazgradivi otpad?

U članku 6. stavku 1. točki 1. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“, broj 50/17) određeno je da je davatelj javne usluge i davatelj usluge povezane s javnom uslugom dužan osigurati korisniku usluge spremnik za primopredaju miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i reciklabilnog komunalnog otpada. Članak 5. stavak 1. Uredbe propisuje kako korisniku usluge mora biti osigurana mogućnost odvojene predaje otpada pri čemu se odvojena primopredaja biorazgradivog otpada obavlja na način da se otpadni papir i karton prikuplja odvojeno od biootpada. Očitovanje korisnika usluge o kompostiranju biootpada daje se u Izjavi o načinu korištenja javne usluge sukladno članku 14. stavku 2. alineji 7. Uredbe. Valja napomenuti da je kućno kompostiranje biootpada mjera unaprjeđenja sustava gospodarenja komunalnim otpadom (mjera 1.1.3.) iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine („Narodne novine“, broj 3/17), a promicanje kućnog kompostiranja je mjera sprječavanja nastanka otpada (mjera 8.) iz Plana sprječavanja nastanka otpada koji je sastavni dio Plana gospodarenja otpadom RH. Provedbom kućnog kompostiranja ne ispunjava se obveza odvojene predaje biorazgradivog komunalnog otpada na način da se otpadni papir i karton predaju zasebno. Sukladno navedenom, ukoliko korisnik kompostira sav biootpad i dodijeljen mu je komposter, nije potrebno odvojeno preuzimati biootpad međutim, potrebno je osigurati mogućnost odvojene primopredaje otpadnog papira i kartona.

  • Je li korisnik usluge dužan predavati otpadni papir i karton isključivo davatelju usluge na području na kojem se nalazi nekretnina tog korisnika?

Članak 30. stavak 6. točka 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 3/17) propisuje da je korisnik usluge dužan koristiti javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. Članak 7. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“, broj 50/17) propisuje da je korisnik usluge dužan predavati biorazgradivi komunalni otpad odvojeno od miješanog komunalnog otpada pri čemu se otpadni papir i karton prikuplja odvojeno od biootpada kako je to propisano standardom iz članka 5. stavka 1. alineje 2. Uredbe. Sukladno navedenom, korisnik usluge mora otpadni papir i karton predavati davatelju usluge na području na kojem se nalazi nekretnina korisnika usluge, međutim navedeno ne isključuje mogućnost da korisnik usluge predaje otpadni papir i karton i osobi koja nije davatelj javne usluge, a koja je ovlaštena za preuzimanje takvog otpada.

  • Mogu li prikupljanje miješanog komunalnog otpada i prikupljanje biorazgradivog komunalnog otpada obavljati različite pravne osobe?

Da, s tim da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave mora donijeti Odluku iz članka 31. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 3/17).

  • Može li se donijeti jedinstvena Odluka o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i o dodjeli obavljanja djelatnost?

Uzevši u obzir složenost Odluke o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada preporuka je donijeti zasebne Odluke.

  • Može li se prvo dodijeliti koncesija o obavljanju javne usluge, a nakon toga donijeti Odluku o načinu pružanja javnih usluga?

Zakon i podzakonski propisi koji uređuju sustav sakupljanja komunalnog otpada ne propisuju redoslijed kojim se donose Odluka o načinu pružanja javnih usluga i Odluka o dodjeli obavljanja javne usluge odnosno Odluka o davanju koncesije.

 

                                      Izjava o načinu korištenja javne usluge

  • Je li dovoljna Izjava o kompostiranju koju su korisnici potpisali prije nekoliko godina?

Izjava korisnika usluge „da sami doma kompostiraju biootpad u svojim vrtovima, dvorištima ili na gnojištima“ može se smatrati očitovanjem korisnika usluge o kompostiranju biootpada propisanom člankom 14. stavkom 2. alinejom 7. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“, broj 50/17), međutim Izjava o načinu korištenja javne usluge, osim očitovanja o kompostiranju biootpada sadrži još 11 drugih dijelova propisanih člankom 14. stavkom 2. Uredbe. Ukoliko navedena izjava građana ne sadrži sve dijelove propisane člankom 14. stavkom 2. Uredbe, ista se ne može smatrati Izjavom o načinu korištenja javne usluge već je potrebno ishoditi novu.

  • Zadovoljava li se podjelom kompostera uvjet iz članka 14. stavka 4. Uredbe koji govori da se biootpad mora preuzimati najmanje jednom tjedno, odnosno da li članak 19. stavak 3. Uredbe, koji govori da je izvršno tijelo JLS je dužno prije nego da suglasnost na prijedlog cjenika provjeriti je li on sukladan Zakonu, Uredbi i Odluci te da su cijene takve da potiču korisnika da odvojeno predaje biorazgradivi komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i problematični otpad od miješanog komunalnog otpadate da, kad je to primjenjivo, kompostira biootpad?

Kućno kompostiranje biootpada je mjera unaprjeđenja sustava gospodarenja komunalnim otpadom (mjera 1.1.3.) određena Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine („Narodne novine“, broj 3/17), a promicanje kućnog kompostiranja je mjera sprječavanja nastanka otpada (mjera 8.) određena Planom sprečavanja nastanka otpada koji je sastavni dio Plana gospodarenja otpadom RH. Nadalje, članak 19. stavak 3. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“, broj 50/17) propisuje kako se cijenom potiče korisnika usluge da odvojeno predaje biorazgradivi komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i problematični otpad od miješanog komunalnog otpada te da, kad je to primjenjivo, kompostira biootpad. Ukoliko korisnik usluge kompostira sav biootpad i dodijeljen mu je komposter, ukoliko nije, potrebno je odvojeno preuzimati biootpad, međutim potrebno je osigurati mogućnost korisnicima da odvojeno predaju otpadnog papira i kartona kako bi se ispunila obveza odvojene predaje biorazgradivog komunalnog otpada na način da se otpadni papir i karton predaju zasebno. Člankom 14. stavkom 4. Uredbe propisana je minimalna učestalost planiranih primopredaja u obračunskom razdoblju ali ne i obveza korisniku usluge da odvojeno predaje biootpada ukoliko ga sam kompostira u ukupnoj količini.

  • Mora li se uz Izjavu sklapati i zasebni ugovor s korisnicima usluge?

Sukladno članku 15. stavku 1. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“, broj 50/17), Ugovor o korištenju javne usluge smatra se sklopljenim kad korisnik usluge dostavi davatelju usluge Izjavu ili prilikom prvog korištenja javne usluge ili zaprimanja na korištenje spremnika za primopredaju komunalnog otpada u slučaju kad korisnik usluge ne dostavi davatelju javne usluge Izjavu, a članak 30. stavak 7. alineja 7. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 3/17) propisuje da Odluka o načinu pružanja javnih usluga sadrži opće uvjete ugovora s korisnicima. Sukladno navedenom nije potrebno sklapati dodatni pisani ugovor.

 

                                                         Troškovi javne usluge

  • Postoje li u poslovanju davatelja javne usluge troškovi koji nisu uključeni u cijenu javne usluge?

Sukladno članku 33. stavku 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 3/17) davatelj usluge dužan je u cijenu javne usluge iz članka 30. stavka 1. Zakona uključiti sljedeće troškove: 

- troškove nabave i održavanja opreme za prikupljanje otpada,  - troškove prijevoza otpada,  - troškove obrade otpada i  - druge troškove propisane uredbom iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona. 

Člankom 18. stavkom 1. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“, broj 50/17) propisano je da su u cijenu javne usluge uključeni i sljedeći troškovi:

- troškovi nastali radom reciklažnog dvorišta i mobilnog reciklažnog dvorišta zaprimanjem bez naknade otpada nastalog u kućanstvu na području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno reciklažno dvorište - prijevoza i obrade glomaznog otpada koji se prikuplja u okviru javne usluge sukladno članku 11. stavku 1. Uredbe i  - vođenje propisanih evidencija i izvješćivanja u vezi s javnom uslugom.

Troškovi koji nisu uključeni u cijenu javne usluge nisu predmet Zakona o održivom gospodarenju otpadom, a davatelj usluge ih evidentira i knjiži sukladno računovodstvenim normama, financijskim propisima te sukladno članku 32. stavku 3. Zakona kojim je propisano da davatelj usluge, koji osim pružanja javne usluge obavlja i drugu djelatnost, mora osigurati knjigovodstveno vjerodostojno praćenje prihoda i rashoda djelatnosti i organizacijsko razdvajanje obavljanja djelatnosti.

  • Je li davatelj usluge bio obvezan dostaviti obavijest korisniku usluge do kraja 2017. godine?

Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“, broj 50/17) stupila je na snagu 1. studenoga 2017. godine, a člankom 179. stavkom 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 3/17) propisano je da su jedinice lokalne samouprave dužne donijeti odluke iz članka 30. stavka 7. i članka 36. stavka 13. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Uredbe iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona. Sukladno navedenom Obavijest o prikupljanju miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i reciklabilnog komunalnog otpada je potrebno dostaviti korisnicima od 2018. godine odnosno nije bilo potrebno dostaviti ju do kraja 2017. godine.

 

                                                  Cjenik javne usluge

  • Može li davatelj javne usluge cjenikom osloboditi od plaćanja određene kategorije korisnika odnosno umanjiti cijenu usluge u određenom postotku?

Ne, jer članak 33. stavak 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 3/17) propisuje kako je davatelj usluge dužan obračunati cijenu javne usluge na način kojim se osigurava primjena načela „ onečišćivač plaća“, ekonomski održivo poslovanje te sigurnost, redovitost i kvalitetu pružanja usluge. Međutim, članak 4. stavak 7. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“, broj 50/17) propisuje da je jedinica lokalne samouprave dužna voditi popis korisnika usluge u čije ime je preuzela obvezu plaćanja cijene za javnu uslugu koji sadrži sljedeće podatke: korisnik usluge, obračunsko razdoblje, cijena za javnu uslugu koju je jedinica lokalne samouprave platila davatelju javne usluge. Slijedom navedenog Zakonom i Uredbom nije predviđeno oslobađanje od plaćanja usluge pojedinih kategorija korisnika, nego je dana mogućnost da jedinica lokalne samouprave preuzme plaćanje za iste i sukladno tome vodi odgovarajuću evidenciju, sve sukladno cilju propisanom člankom 2. stavkom 1. Uredbe - uspostava javnog, kvalitetnog, postojanog i ekonomski učinkovitog sustava sakupljanja komunalnog otpada u svim jedinicama lokalne samouprave, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, gospodarenja otpadom i zaštitom javnog interesa.

  • Može li se odgoditi primjena cijene javne usluge po „novom cjeniku“ dok se ne steknu preduvjeti za provedbu usluge?

Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 3/17) je stupio na snagu 23. srpnja 2013. godine, a Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“, broj 50/17) je stupila na snagu 1. studenoga 2017. godine. Iako članak 19. stavak 1. alineja 4. Uredbe propisuje da zahtjev za izdavanje suglasnosti na cjenik sadrži prijedlog datuma početka primjene cjenika, Uredbom nije predviđena odgoda primjene novih cjenika nakon ostvarenja uvjeta iz članka 179. stavka 7. Zakona.

 

                                                   Ugovorna kazna

  • Tko i kako naplaćuje ugovornu kaznu?

Temeljem članka 4. stavka 1. alineje 10. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“, broj 50/17) Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada sadrži odredbe o ugovornoj kazni koje, sukladno stavku 5. istoga članka, sadrže popis postupaka čijim izvršenjem korisnik usluge postupa protivno Ugovoru, s pripadajućom cijenom i načinom utvrđivanja nužnih činjenica za obračun ugovorne kazne, pri čemu iznos ugovorne kazne određen za pojedino postupanje mora biti razmjeran troškovima uklanjanja posljedica takvog postupanja. Članak 20. stavak 2. Uredbe propisuje kako strukturu cijene javne usluge čini cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada, cijena obvezne minimalne javne usluge i cijena ugovorne kazne. Sukladno navedenom, ugovornu kaznu naplaćuje davatelj javne usluge putem računa za javnu uslugu radi financiranja troškova uklanjanja posljedica određenog postupanja korisnika usluge.

 

                                   Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu

  • Za koje vrste otpada je davatelj usluge dužan uspostaviti i koristiti digitalni sustav evidencije i dokaz o izvršenoj usluzi, odnosno da li je isto potrebno isključivo za miješani komunalni otpad ili i za biorazgradivi komunalni otpad?

Članak 33. stavak 3. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 3/17) propisuje da je davatelj usluge dužan voditi evidenciju o preuzetoj količini otpada od pojedinog korisnika usluge u obračunskom razdoblju prema kriteriju količine otpada iz stavka 2. istog članka Zakona. 

Članak 17. stavak 1. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“, broj 50/17) propisuje da Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu sadrži, između ostalog, popis primopredaja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada korisnika usluge po obračunskom razdoblju, datume i mase preuzetog otpada odnosno broj primopredaja otpada te dokaze o izvršenoj usluzi. Članak 33. stavak 2. Zakona te članak 20. Uredbe propisuju obračun cijene javne usluge iz čega je razvidno da se cijena javne usluge obračunava razmjerno količini miješanog komunalnog otpada. Sukladno navedenom Evidencija mora sadržavati popis primopredaja po obračunskom razdoblju za miješani komunalni otpad, za biootpad i za otpadni papir i karton, a za potrebe obračuna cijene javne usluge Evidencija mora sadržavati datum i broj primopredaja otpada odnosno mase preuzetog miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju zajedno sa dokazima o izvršenoj usluzi za miješani komunalni otpad.